Elle (2016)

“Elle” je film koji počinje prilično teško – sa svršetkom jednog silovanja. Michelle Leblanc (Isabelle Huppert), veoma uštogljena poslovna žena od 50-ak godina, biva napadnuta u svom domu od strane zamaskiranog napadača. Iako veoma istraumatizirana (ona cijelo vrijeme ponavlja ovaj užasni događaj u svojoj glavi, ponekad zamišljajući kao da je uspješno odbila napade silovatelja), ona pokušava biti non-šalantna oko toga u svojoj svakodnevici, pogotovo kada o tome priča svojoj najboljoj prijateljici i poslovnoj partnerici Anni (Anna Consigny), te njenom mužu Robertu (Christian Berkel), sa kojim inače Michelle ima ljubavnu vezu. Ona čak ne želi niti otići na policiju, pošto im ne vjeruje još od svog djetinjstva.

Posao koji Michelle i Anna vode jest softwareska tvrtka koja izrađuje distinktno ne-feminističke video igre, što je jedna od mnogih ironija u ovoj oštroj i neugodno humorističnoj disekciji borbe moći između različitih spolova. Michelle se pita da li je možda netko od njenih zaposlenika zapravo njen napadač, pogotovo kada od njega počne dobivati veoma uznemirujuće tekstualne poruke. Michellina emocionalna stagnacija izgleda je direktno povezana sa njenim burnim djetinjstvom. Njena priča čitavo vrijeme je nadjačana scenama odvratnih ubojstava koje je njen otac počinio dok je ona bila dijete.

Temeljen na romanu “Oh…” Philippea Dijana, ovaj film režirao je Paul erhoeven (“Basic Instict”, “Showgirls”), koji nije nimalo stranac ovakvim kompliciranim pričama o seksu i nasilju. No, za razliku od njegovih mnogo primitivnijih i eksploativnih filmova, “Elle” je mnogo konkretniji i dublji. Radnju cijelog filma bez imalo problema nosi Isabelle Hzppert, koja je fenomenalno odglumila snažnu, ali istovremeno i veoma ranjivu ženu koja je na svoj napad reagirala veoma kompleksno. Za divno čudo, iako možda nećemo moći razumjeti ili se identificirati sa svime što Michelle radi, Huppert ju glumi toliko autentično da nam se njeni potezi niti u jednom trenutku ne čine kao nemogući ili pretjerani.

Veoma je teško ovoaj film nazvati trilerom, filmom osvete ili čak seks komedijom, iako on posjeduje elemente sva tri žanra. Unatoč preko dvadeset godina redateljskog rada, te mnogih filmova iza sebe, Verhoeven se ovoga puta uistinu uspio “ponoviti”, sa ovom nevjerojatno sablasnom pričom koja će vas držati u neznanju sve do svoje posljednje scene. Ako vam ne smeta mračna tematika kojom se ovaj film bavi, definitivno biste ga trebali pogledati, jer sličnih filmova u 2016.g. gotovo da i nije bilo.